Konzervatorsko-restauratorski radovi na željeznom rimskom legionarskom koplju
Tijekom 2013. godine provedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na željeznom koplju s tuljcem za nasad koje je prona?eno prilikom podvodnog rekognosciranja podru?ja Lenovac. Rije? je o rimskom legionarskom koplju koje se ispod obale nalazilo ?vrsto inkrustrirano za stijene nasipa.
|
|
|
Slika 1. Željezno rimsko legionarsko koplje in situ
|
Slika 2. Crtež rimskog legionarskog koplja
|
Željezno koplje zaprimljeno je u ?etiri ulomka. U preliminarnoj fazi rada zaprimljeni ulomci su pregledani pod uve?anjem kako bi se što bolje analiziralo ošte?enja i konzervacijsko stanje te odlu?ilo o daljnjem tijeku konzervatorsko-restauratorskih radova. Na površinama ulomaka se uz razne korozijske produkte i sedimentne kalcitne naslage nalaze i ostaci zaraslih stijena za koje je koplje bilo inkrustrirano. Zaprimljeni ulomci koplja sa?uvani su u potpuno mineraliziranom stanju. Ispod sloja izvorne površine vidljiva je praškasta struktura potpuno korodiranog željeza te ne postoji ni mali dio o?uvane metalne jezgre.
|
Slika 3a i 3b. Željezno koplje prije konzervatorsko - restauratorskog zahvata
|
Sastavni dio korozijskih produkata su željezni kloridi koji su ujedno i jedan od vode?ih uzro?nika ovakve potpune korodiranosti metalne jezgre željeznog koplja. U cilju uklanjanja kloridnih iona u slijede?oj fazi rada prvo su kombiniranom upotrebom pneumatske igle i elektri?nog mikromotora zarasli ostaci inkrustriranih stijena odvojeni od površina zaprimljenih ulomaka, a zatim su ulomci koplja podvrgnuti neophodnom postupku desalinizacije. Nakon desalinizacije koja je trajala 5 mjeseci pristupilo se mehani?kom ?iš?enju željeznih ulomaka.
|
Slika 4 (4a i 4b). Mehani?ko ?iš?enje željeznog koplja
|
Postupak mehani?kog ?iš?enja iziskivao je posebnu pažnju budu?i da su korodirani ulomci jako krti i lomljivi. Koncentriranim radom pod mikroskopom pomo?u ultrazvu?nog dlijeta i skalpela razli?itih dimenzija i profila uspješno je odvojena ve?ina sedimenata. Mjestimi?no manje naslage koje su bile nakupljene u udubinama uklonjene su mikropjeskarenjem ulomaka korundom dimenzije 70 to 110 ?m. Ulomci su o?iš?eni djelomi?no budu?i da bi zbog njihova izrazito lošeg konzervacijskog stanja bilo kakvi daljnji tretman mogao dovesti do razaranja strukture. Uvažavaju?i princip minimalne intervencije ?iš?enjem su sa površina željeznih ulomaka uklonjene samo one naslage koje su smetale vizualnoj prepoznatljivosti istih. Nakon ?iš?enja željezni ulomci su u cilju aktivne stabilizacije premazani 2%-tnom otopinom tanina
|
Slika 5a i 5b. Rekonstrukcija željeznog koplja
|
Budu?i da je iz zaprimljenih ulomaka vidljiv izvorni izgled željeznog koplja u sljede?oj fazi rada krenulo se s postupkom rekonstrukcije. O?iš?eni ulomci koplja prvo su privremeno spojeni cianoakrilatom. Porozno mjesto spoja zatim je oja?ano impregniranjem sa dvokomponentnim epoksidnim ljepilom industrijskog naziva Araldit 2020. U cilju strukturalne stabilnosti nedostaju?i dijelovi kao i ve?a ošte?enja na površini zapunjeni su istom smolom uz dodatak odgovaraju?eg pigmenta.
|
Slika 6. Željezno koplje nakon konzervatorsko - restauratorskog zahvata
|
U završnoj fazi konzervatorsko-restauratorskog zahvata željezno koplje površinski je zašti?eno. Za završnu zaštitu korištena je mješavina reverzibilnog laka Paraloida B72 i mikrokristalinskog voska Cosmoloida H80 u toluenu.
Antonija Jozi? |