Rekognosciranje podmorja Zadarske županije

Tijekom listopada i studenog 2012. godine Me?unarodni centar za podvodnu arheologiju proveo je pretraživanje obale i podmorja Zadarske županije. Pregledano je podmorje na podru?ju od otoka Vira do Vrgade. Ronila?ke pozicije su odabrane na temelju dojava i informacija suradnika koji su sudjelovali na ovom programu. Ovom je prilikom otkriveno više sidrišta koja su služila kao sigurna uto?išta brodovima na njihovoj plovidbi isto?nojadranskom obalom, ali i brodolomi koji su se dogodili tijekom takvih plovidbi.

Prilikom istraživanja pomo?u Side Imaging Sonara izvršeno je skeniranje dna, a ronjenjem je pregledan teren. U rekognosciranjima su uz voditelja istraživanja Mladena Peši?a te Luke Beki?a iz MCPA sudjelovali i vanjski suradnici ronioci Marko Meštrov (Javna ustanova Han-Vrana), prof.dr.sc. Zdenko Brusi?, doc.dr.sc. Mato Ilki?, Mate Parica (Sveu?ilište u Zadru), Igor Mihajlovi? i Anita Jeli? (Hrvatski restauratorski zavod - HRZ). Tako?er su u radu sudjelovali vanjski suradnici ronioci Rok Kova?i? i Jerko Macura, te Petar Dobrovi? kao tehni?ka podrška.

Rekognosciranjem je pregledano podru?je zapadne obale otoka Vira. Na ovoj se poziciji trebao nalaziti brodolom na dubini od nekoliko metara. Pregledom nije prona?en brodolom, a va?enje pjeska koje se obavljalo na ovom podru?ju je izbrisalo svaki trag njegove prisutnosti.

Sljede?a pregledana pozicija je lukobran u uvali Fažana u Petr?anima podno crkvice Sv. Bartula iz 11. stolje?a. Lukobran je tlocrtno dokumentiran. Lukobran je najvjerojatnije služio za potrebe zaštite od juga pomorcima koji su tijekom povijesti boravili u prostoru samostana ili okolnih objekata.

Prilikom rekognosciranja pregledane su dvije pozicije potencijalnih sidrišta. Pregled potencijalnog sidrišta u zapadnom dijelu uvale Petr?ane nije dao rezultata. Na poziciji sidrišta u jugozapadnom dijelu otoka Ošljaka kod Zadra prona?eni su ulomci kasnoanti?kih i novovjekovnih posuda. Ovi ulomci ukazuju na zaklju?ak o korištenju sidrišta kroz duži vremenski period.
Arheološki je posebno vrijedno podmorje od mjesta Pakoštane prema otoku Vrgadi. Na ovom je podru?ju pregledano nekoliko zanimljivih i arheološki vrijednih pozicija. Radi se o nekoliko brodoloma.
Prvi je novovjekovni brodolom broda za prijevoz gra?evinskog materijala. Na njega ukazuje hrpa balastnog kamenja u podmoru sjevernog dijela otoka Veli školj. Fragmenti opeka i kupa kanalica izme?u balastnog kamenja upu?uju na zaklju?ak kako se radi o brodolomu broda za prevoz gra?evinskog materijala. Prona?eni ulomci novovjekovnog posu?a ovaj brodolom smještaju okvirno u period 16. stolje?a.
Drugi je potencijalni kasnoanti?ki brodolom s teretom amfora. Nalazi se u neposrednoj blizini novovjekovnog brodoloma. Ovdje su evidentirani fragmenti velikih cilindri?nih amfora sjevernoafri?kog porijekla, zatim kasnoanti?ki fragmenti rebrastih amfora i dijelovi pitosa.

Osobito je zanimljivo podmorje oto?i?a Babuljaša. Tu su evidentirani ostaci iz dva razli?ita i ne povezana vremenska perioda. Radi se o ulomcima kerami?kih posuda iz bron?anog ili željeznog doba te ulomcima velikih cilindri?nih amfora sjevernoafri?ke provenijencije i nekoliko tanjura od crvene gline terra sigillata chiara, koji su se mogli okvirno datirati od 3. do 4. stolje?a.
U podmorju Babuljaša prona?ena je i ve?a hrpica staklenih boca s pe?atom „Lajos Hunyadi“, zatim duboke zdjele s ušicama i fragmenti ostalog modernog materijala. Ovi nalazi najvjerojatnije predstavljaju teret manjeg broda iz modernog razdoblja. Prona?eni fragmenti venecijanskog stakla i dio duguljaste boce mogu se datirati u period od 13. do 15. stolje?a.
Dva su brodoloma evidentirana i u podmorju otoka Kozina. Prvi je devastirani brodolom na kojeg ukazuje nekoliko fragmenata amfora tipa Forlimpopoli koje se datiraju u period od 1. do 2. stolje?a. Pri?a lokalnog stanovništva o postojanju cjelovitih amfora na ovom podru?ju nije potvr?ena. Na drugi brodolom ukazuje velika koli?ina lomljenog balastnog kamenja. Ulomci razli?itog kerami?kog posu?a, ponajviše amfora i egejskog kuhinjskog posu?a te dijelova tegula datiraju brodolom u anti?ki period od 1. do 3. stolje?a.

Tijekom rekognosciranja pokušalo se locirati i brodolom u podmorju izme?u Vrgade i oto?i?a Artine. Nažalost, potraga je bila bezuspješna.
Ve?ina od pregledanih pozicija nije prethodno zabilježena u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, stoga ?e se podaci s istraživanja mo?i iskoristiti za upotpunjavanje baze podataka podvodnih nalazišta koja se razvija u Me?unarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru, MACHU.HR. Neke od pregledanih lokacija bilo bi uputno i preventivno zaštititi. Program rekognosciranja podmorja Zadarske županije nastavlja se i u 2013.

Marina Šimi?i?